Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u 2022. godini pomilovao je 11 osuđenih osoba, a odbio je 41 molbu za amnestiju.
To pokazuju podaci objavljeni na sajtu predsjednika države.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal RTCG da bi odluke o pomilovanju koje donese predsjednik morale biti detaljno obrazložene i dostupne javnosti, jer građani imaju pravo da znaju za koja krivična djela, kojoj kategoriji lica i iz kojih razloga predsjednik države daje pomilovanje.
Đukanović je na osnovu Zakona o pomilovanju objavio broj odluka o pomilovanju i strukturu odluka po krivičnim djelima za 2022. godinu.
“U periodu od 1.1. od 31.12.2022. godine predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odlučivao je o 52 molbe za pomilovanje osuđenih lica i donio je 41 odluku kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica i 11 odluka kojima je uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica”, navodi se u dokumentu na sajtu predsjednika države.
Mandat Đukanoviću ističe u maju, a on je nedavno poražen na predsjedničkim izborima.
Radulović je kazao da ima prostora za unapređenje Zakona o pomilovanju u smislu preciznijeg definisanja u kojim slučajevima se može dati pomilovanje i sužavanja prostora za arbitrernost u odlučivanju.
Radulović je podsjetio da važeći zakon propisuje da predsjednik države može dati pomilovanje i bez sprovođenja postupka propisanog ovim zakonom, uz prethodno pribavljeno mišljenje ministarstva, što dodatno daje prostora za arbitrernost.
“Takođe, odluke o pomilovanju koje donese predsjednik morale bi biti detaljno obrazložene i dostupne javnosti, jer građani imaju pravo da znaju za koja krivična djela, kojoj kategoriji lica i iz kojih razloga predsjednik države daje pomilovanje”, smatra on.
Kako je istakao Radulović, pomilovanje predstavlja politički, a ne pravni akt.
“To je akt milosti koji dodjeljuje šef države i korist od pomilovanja nema samo lice na koga se odnosi, već i onaj koji ga dodjeljuje ima određeni politički interes. Zato primjena ovog instituta treba da bude isključivo u slučajevima gdje je to nesporno opravdano i zato se to pitanje mora detaljnije urediti, a odluke učiniti transparentnim”, zaključio je Radulović.